In memoriam Vesna Rapo (1961. – 2014.)
U Zagrebu je iznenada preminula Vesna Rapo, etnologinja i arheologinja, muzejska savjetnica u Hrvatskome školskom muzeju.
Diplomirala je etnologiju i arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1987. godine. Gotovo cijeli radni staž ostvarila je u Hrvatskome školskom muzeju u Zagrebu gdje se zaposlila kao kustos 1992. g. preuzevši vođenje Zbirke nastavnih sredstava i školske opreme, radova učenika i nastavnika i likovnih radova.
Autorica je i koautorica brojnih izložaba, publikacija i pedagoških projekata. Obnašala je značajne funkcije u Muzeju, bila je zamjenica ravnateljice od 2000. – 2009., a također i dugogodišnja predsjednica Muzejskog stručnog vijeća i Upravnog vijeća. Bio je to period napornog i odgovornog rada koji je rezultirao Stalnim postavom Hrvatskoga školskog muzeja (2000.), obilježavanjem 100. obljetnice muzeja Stručno-znanstvenim skupom s međunarodnim sudjelovanjem Školstvo u 20. stoljeću (2001.) te brojnim izložbama i događanjima.
Kolegica Rapo koautorica je koncepcije Stalnog postava, koautorica kataloga Stalnog postava Hrvatski školski muzej 1901.-2001., članica organizacijskog odbora Skupa i glavna urednica Anala za povijest odgoja koji 2003. g. donose sva njegova izlaganja.
Od samoga zaposlenja predano se posvetila zahtjevnom poslu – stručnoj obradi golemih muzejskih zbirki, suradnji sa mnogim školama i institucijama (Slovenski šolski muzej, Klasična gimnazija u Zagrebu, Gimnazija Požega, Prva hrvatska sušačka gimnazija, Udruga Ozana, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb…), priređivanju izložaba i pedagoških projekata, istraživanjima i pisanju. Nakon otvorenja Stalnoga postava nastavlja neumorno raditi te kao autorica ostvaruje velike projekte, izložbe iz fundusa popraćene opsežnim katalozima: Čipka u školi (2001.), Hermann Bollé i Obrtna škola u Zagrebu (2002.), Ženski ručni rad u školama Hrvatske (2003.), Muški ručni rad u pučkim, stručnim, građanskim i učiteljskim školama kontinentalne Hrvatske (2004.), Pariška soba, uspjesi hrvatskoga školstva na izložbama druge polovice 19. stoljeća (monografija, 2006.), Zdravlje i škola (2007.), Etnologija u nastavi (2007.), Kolorirane litografije, ilustrativna nastavna pomagala u zbirkama HŠM (2012.). Svoje izložbe i kataloge najčešće sama likovno oblikuje. Uza sve to, muzejske zbirke koje vodi, temeljito obrađuje klasično i digitalno, preventivno ih zaštićuje i brine o konzervatorskim i restauratorskim radovima.
Aktivno je sudjelovala na mnogim stručnim i znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu – Antun Radić, Kukuljevićev sljedbenik i utemeljitelj hrvatske etnologije (Varaždinske Toplice, 2000.), Pariška soba stoljeće poslije (Bad Leonfelden, 2001.), Čipka u stručnim i obrtnim školama kontinentalne Hrvatske (Lepoglava, 2001.), Pisaljke u zbirci Hrvatskoga školskog muzeja (Ljubljana, 2013.)… Napisala je mnoge stručne i znanstvene članke – Škole i obrazovanje Židova u Banskoj Hrvatskoj (1992.), Barokni motivi na uzorcima tekstilnog rukotvorstva iz fundusa HŠM (1995.), Građa o vinogradarstvu u HŠM te prinos školstva razvoju vinogradarstva u Hrvatskoj (1997.), Konfesionalne škole u kontinentalnoj Hrvatskoj (2003.), Pisanke i krasopisanke iz zbirki HŠM (2013.)… Održala je mnoga predavanja, radionice i vodstva po Stalnom postavu i tematskim izložbama za učenike i studente. Posebne teme njezina interesa i istraživanja bile su ženski i muški ručni rad, stručno školstvo, židovske konfesionalne škole, kuturno-povijesno naslijeđe Židova u Hrvatskoj, djelovanje Hermanna Bolléa i Ise Kršnjavoga u Zagrebu i Hrvatskoj.
Zvanje muzejske savjetnice stekla je 2009. Bila je članicom Hrvatskog muzejskog društva, Hrvatskog nacionalnog komiteta ICOM-a, Hrvatskog društva folklorista (urednica knjige Biblija – izvor religija i kultura i drugih izdanja), Hrvatskog etnološkog društva, Kulturnog društva „M. Š. Freiberger“, Matice hrvatske (član Radnik), Hrvatsko-izraelskog društva prijateljstva.
Godine 1999. odlukom predsjednika RH dr. Franje Tuđmana odlikovana je Redom hrvatskoga pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana.
Elizabeta Serdar