13. skup muzejskih pedagoga Hrvatske
s međunarodnim sudjelovanjem
UVOD U SADAŠNJOST
Jesmo li spremni?
25. – 28.09.2024.
Muzeji grada Karlovca, Strossmayerov trg 7
Rok za prijavu sudjelovanja produljen je do 29. srpnja 2024. godine.
Poziv
Sekcija za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva, u suradnji s Muzejima grada Karlovca, poziva Vas na sudjelovanje u radu 13. skupa muzejskih pedagoga Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem u Karlovcu.
Naše pospandemijsko i postpotresno društvo doživljava demografsku promjenu oblikovanu ratnim i ekonomskim migracijama. Useljavanje pripadnika različitih kultura, neovisno o razlogu njihova dolaska u Republiku Hrvatsku, predstavlja značajan izazov ne samo za ekonomski, već i za društveni i kulturni život zemlje. Na razne načine utječe na lokalnu zajednicu, gospodarstvo, te na kulturnu i društvenu dinamiku, a istovremeno obogaćuje kulturnu raznolikost zemlje. Muzejske ustanove mogu imati značajnu ulogu u odgovaranju na izazove svakodnevice. Različite tradicije, jezici, običaji i vjerovanja donose novu dimenziju društvenom tkivu. Pridonose stvaranju otvorenog i inkluzivnog društva koje cijeni i poštuje različite identitete. Muzejski programi, ponajviše oni edukativni, mogu promicati razumijevanje među različitim zajednicama, smanjivati predrasude te poticati dijalog između ljudi različita kulturnog podrijetla. Kustosi pedagozi mogu stvarati inkluzivne prostore gdje će se useljenici osjećati dobrodošlo. Aktivnosti usmjerene prema spomenutim skupinama stanovništva mogu poticati njihovu participaciju u različitim aspektima svakodnevnog života.
Etnolozi, kulturni antropolozi i pedagozi u zemljama s dugom tradicijom useljavanja preuzeli su odgovornost edukacije domicilnog stanovništva osmišljavanjem programa koji za svoj cilj imaju predstavljanje useljeničkih zajednica. Njihov jezik, kultura i običaji plodno su tlo za osmišljavanje sadržaja koji može biti privlačan posjetiteljima. Organizacija festivala, koncerata, plesnih izvedbi ili predstavljanje gastronomije mogu privući širu publiku i potaknuti dijalog među ljudima. Za realizaciju programa potrebna je dobra suradnja s predstavnicima useljeničkih zajednica kako bi se osigurala autentičnost prenošenja kulturnih obrazaca. Kulturna raznolikost donosi brojne vrijednosti i perspektive koje mogu obogatiti društvo. Domicilno stanovništvo može naučiti kako se nositi s promjenama, bile one kulturološke, jezične ili društvene prirode. Useljenici često sa sobom donose iskustva različitih društvenih sustava. Omogućuju novi pristup društvenim pitanjima poput obrazovanja, zdravstva, socijalne pravde i kulture. Muzejski programi mogu otvoriti domicilnom stanovništvu mogućnost učenja novog jezika, a s poboljšanjem komunikacijskih vještina otvorit će se vrata i novim prilikama. Učenje o komunikacijskim posebnostima drugih kultura te razumijevanje različitih načina verbalnog i neverbalnog izražavanja može znatno poboljšati međukulturalnu komunikaciju i međuljudske odnose. S druge strane, muzeji i njihovi djelatnici mogu igrati ključnu ulogu u edukaciji i predstavljanju povijesnog naslijeđa i kulture Republike Hrvatske. Njihov angažman u oblikovanju edukativnih programa, izložbi i interaktivnih radionica može pridonijeti boljem razumijevanju naše bogate povijesti i kulturne baštine. Time komunikacija postaje dvosmjerna na zadovoljstvo svih dionika, a međusobno prihvaćenje, uvažavanje i suživot u interesu su svake zajednice.
Umjetna inteligencija danas igra veliku ulogu u transformaciji muzejske prakse na različite načine. Unaprjeđuje operativne procese, obogaćuje posjetiteljsko iskustvo te pridonosi istraživanju i očuvanju kulturne baštine. Uvelike pomaže muzejima u procesu digitalizacije i katalogizacije zbirki. Algoritmi obrade slike i prepoznavanja uzoraka omogućuju brzo i učinkovito identificiranje i označavanje muzejskih predmeta. Sustavi pretraživanja temeljeni na umjetnoj inteligenciji mogu poboljšati pristup zbirkama, omogućujući korisnicima da lako pronađu željene predmete. Kombinacija umjetne inteligencije s virtualnom i proširenom stvarnošću omogućuje stvaranje novih interaktivnih iskustava. Može prepoznati predmete na izložbi te posjetiteljima ponuditi dodatne informacije, analizirati podatke o stanju predmeta kako bi se predvidjela potreba za popravcima ili restauracijom. Samim time omogućuje muzejima da djeluju preventivno i čuvaju svoje zbirke. Korištenjem umjetne inteligencije u analizi ponašanja posjetitelja, praćenjem podataka o njihovu kretanju, vremenu provedenom u određenim dijelovima stalnih ili povremenih izložbi i preferencijama, muzeji mogu prilagoditi sadržaje te ih uskladiti s interesima publike. Sve to omogućuje stvaranje personaliziranih vodiča, radionica, sadržaja i iskustava za posjetitelje. Također, posjetitelji mogu putem mobilnih aplikacija ili interaktivnih uređaja ta iskustva prilagoditi vlastitim interesima uz pomoć preporuka koje generira umjetna inteligencija. Muzejski pedagozi mogu u muzejskoj praksi kvalitetnije razvijati strategije koje će im omogućiti bolje povezivanje s posjetiteljima, a koje se neće temeljiti samo na njihovu subjektivnom dojmu. Tehnološki napredak, uključujući virtualnu stvarnost, umjetnu inteligenciju i druge digitalne alate, postavlja velik izazov za muzejsko poučavanje. Gdje je granica između tradicionalnih i inovativnih tehnoloških metoda te koji su naši odgovori na izazove koje nam nosi – ne budućnost, već sadašnjost – samo su neka od pitanja pred nama.
Iako su šire predstavljene dvije teme, od kojih je jedna usmjerena na praćenje društvenih promjena uzrokovanih migracijama, a druga na alat kojim se može unaprijediti pristup publici, ideja je ovoga Skupa predstaviti programe koji istražuju i definiraju promjene koje se događaju danas i ovdje. Digitalna transformacija, društvene promjene, inkluzivnost, održivost, promjene u obrazovnom sustavu, financijski izazovi, odgovori na globalne krize, potreba za interdisciplinarnim pristupom, upotreba inovativnih metoda, evaluacije učinka kustosa pedagoga i dr., zanimljive su i provokativne teme koje bi mogle „uzburkati“ muzejsku zajednicu. Uz niže postavljena pitanja dobrodošle su i druge teme/problemi o kojima ste spremni argumentirano raspravljati.
Koji su novi modeli rada s publikom? Odražavaju li se suvremeni trendovi i na muzejski sektor? Fokusiraju li se na interaktivnost, inkluzivnost, tehnološki napredak i personalizaciju posjetiteljskog iskustava? Je li korištenje umjetne inteligencije budućnost u komunikaciji s posjetiteljima? Jesmo li fleksibilni i možemo li se dovoljno brzo prilagoditi izazovima današnjice? Kako smo odgovorili na velik broj pripadnika drugih kultura koji su se našli u našem okruženju? Preuzimamo li aktivne uloge u društvenoj odgovornosti koje donosi sadašnjost ili smo samo pasivni promatrači?
Na 13. skupu muzejskih pedagoga s međunarodnim sudjelovanjem predviđena su usmena izlaganja i posterska izlaganja. Daljnje i opširnije informacije o programu sudionicima će biti poslane naknadno.
Vaše sudjelovanje možete prijaviti do 29.07.2024. na adresu 13skuppedagogakarlovac@gmail.com s naznakom Prijava za sudjelovanje na 13. Skupu.
Prilikom prijavljivanja potrebno je naglasiti hoćete li imati usmenu ili postersku prezentaciju ili sudjelovanje bez izlaganja, uz važnu napomenu da svaki sudionik može sudjelovati s jednim izlaganjem.
Obrazac za prijavu sudjelovanja možete preuzeti ovdje.
Sažeci izlaganja bit će predstavljeni u Knjižici sažetaka, dostupnoj svim sudionicima Skupa. Predviđeno je da izlaganja sa Skupa budu objavljena u Zborniku radova 13. skupa.
Mjesto održavanja Skupa je Karlovac na tri lokacije: Veleučilište u Karlovcu, Muzej Domovinskog rata Karlovac-Turanj i Stari grad Dubovac.
Kotizacija za sudjelovanje na Skupu iznosi:
- rana kotizacija: 75 e
- rana kotizacija za članove Sekcije za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju HMD-a s plaćenom članarinom za HMD: 60 e
- redovna kotizacija: 85 e
- kotizacija na dan Skupa: 95 e
Kotizacija uključuje: sudjelovanje u radu Skupa, radni materijal, Potvrdu o sudjelovanju na Skupu, Knjigu sažetaka radova, osvježenje u pauzama i svečanu večeru. Rok za uplatu rane kotizacije je 01.08.2024.Nakon tog datuma uplaćuje se iznos redovne kotizacije. Način plaćanja iz Hrvatske: Općom uplatnicom na Hrvatsko muzejsko društvo, IBAN HR9223600001101471641.
Način plaćanja iz inozemstva:
Hrvatsko muzejsko društvo, prijenosom banke ZAGREBAČKA BANKA ZAGREB, Hrvatska, IBAN HR9223600001101471641, SWIFT ADRESA: ZABAHR2X
Prilikom uplate potrebno je upisati naznaku uplate – za 13. skup muzejskih pedagoga, s imenom i prezimenom sudionika i nazivom institucije. Za potrebe izdavanja e-računa, molimo javiti se tajnici HMD-a na: tajnica@hrmud.hr
Rad Skupa odvijat će se na hrvatskom jeziku te nije predviđeno prevođenje na drugi strani jezik. Moguće je izlagati i na slovenskom, srpskom, bošnjačkom, crnogorskom te makedonskom jeziku. Sažeci radova bit će objavljeni na jeziku izlaganja. Članci u Zborniku 13. skupa bit će objavljeni na jeziku izlaganja.
Otkazivanje sudjelovanja uz povrat punog iznosa kotizacije moguće je do 01.09.2024., isključivo uz pismeno obrazloženje. Nakon tog datuma povrat kotizacije neće biti moguć. Ostale informacije o smještaju u Karlovcu za vrijeme Skupa, stručnoj ekskurziji i drugim informacijama sudionicima će biti poslane naknadno.
Kontakt
Za sve dodatne informacije možete nas kontaktirati putem e-maila na adresi muzejskipedagozi.hmd@gmail.com ili 13skuppedagogakarlovac@gmail.com.
Organizacijski odbor
Marija Šćulac, Karlovačka županija, pročelnica Upravnog odjela za školstvo
Draženka Sila-Ljubenko, Grad Karlovac, pročelnica Odjela za društvene djelatnosti
Igor Čulig, ravnatelj Muzeja grada Karlovca
Vlasta Krklec, predsjednica HMD-a, muzejska savjetnica
Jelena Roboz, Hrvatski povijesni muzej, koordinatorica Sekcije za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju HMD-a, viša kustosica pedagoginja
Sunčica Drempetić, tajnica HMD-a, kustosica
Matea Galetić, Muzeji grada Karlovca, kustosica Arheološkog odjela
Karlo Mandić, Muzeji grada Karlovca, kustos pedagog